Povijest

Novalja ima dugu, burnu i zanimljivu prošlost o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi na raznim lokalitetima u gradu i njegovoj okolici. Među njima se ističu tri ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci podnog mozaika jedne od njih mogu se pronaći unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada te u dvorištu iza nje. Brojni fragmenti crkvenog namještaja i drugi slični predmeti čuvaju se u arheološkoj zbirci Stomorica. Veliku vrijednost ima relikvijar, pronađen pored jedne od bazilika, koji se nalazi u Arheološkom muzeju u Zadru. U Novalji je pronađen i jedan od najstarijih prikaza lika Majke Božje s natpisom Maria na istočnoj obali Jadrana.

U arheološkom smislu vrlo je zanimljivo područje Caske gdje su u novije vrijeme pokrenuta istraživanja rimskog naselja Cisse koje je, prema legendi, propalo u potresu u 4. stoljeću. Najveću vrijednost i zanimljivost predstavlja jedinstveni antički vodovod iz 1. stoljeća, isklesan u živom kamenu, dug oko 1,2 km, širok do 70 cm i visok do 40 m, s 9 nadzemnih otvora, tzv. odiha. Taj jedinstveni rimski akvedukt, u narodu zvan Talijanova buža, napajao je Novalju vodom iz novaljskog polja. Ulaz u vodovod nalazi se unutar Gradskog muzeja koji u sebi čuva dio novaljskog kulturnog i etnološkog nasljeđa. Iz riznice narodnog blaga izdvajamo domaći ples „Naški“, koji se, uz pratnju mijeha, izvodi obogaćen živopisnim narodnim nošnjama.

Cijeni se i tradicionalno pučko dvoglasno pjevanje nakanat koje ima i svoj festival, a klape "Navalia", "Luminali" i "Slavuji" (muške) i "Murtelice" (ženska) njeguju izvornu dalmatinsku klapsku pjesmu. Posebnu vrijednost ima pučko liturgijsko pjevanje čije bogatstvo naročito dolazi do izražaja u vjerskim obredima Velikog tjedna (od Cvjetnice do Uskrsa).

Od 2011. godine u Novalji djeluje Gradski mješoviti pjevački zbor koji svojim nastupima obogaćuje značajnije gradske priredbe i svečanosti. Uz to, Zbor je ostvario više uspješnih samostalnih koncerata u Novalji i diljem Hrvatske.